Narod hr portal
Dating > Narod hr portal
Last updated
Dating > Narod hr portal
Last updated
Click here: ※ Narod hr portal ※ ♥ Narod hr portal
Knjiga objedinjuje gotovo 150 Raspudićevih kolumni pisanih za Večernji list. GP bit će zatvoren za sav promet između 14-15h u trajanju od 20-30min. Predviđeno vrijeme trajanja radova je do 12.
To se moglo primijetiti u burnim reakcijama koje su na neke vaše kolumne imale perjanice EPH svojevremeno Tomić, a aktualno i Dežulović. Predviđeno trajanje radova je danas do 15:00. Cela augmentera votre nombre de visiteurs potentiels. Smatrate li se uopće konzervativnim i u kojem smislu? Obilazak je kroz mjesta: Ribnik ili Draganić. Predviđeno trajanje radova je danas do 18:00. Prilikom izvođenja radova na Ulici grada Mainza i Trgu Francuske Republike na dijelu od Slovenske do Reljkovićeve ulice uspostavit će se promet u dva traka, u Talovićevoj ulici uspostavit će se dvosmjeran promet, dok će se odvojkom ulice Josipa Hanuša uspoostaviti jednosmjeran promet smjer sjever-jug do ulice Josipa Hanuša. Nadam se jednom konzervativnom, ali realnom i modernom pristupu stvarnosti oko nas. VARAŽDINSKA ŽUPANIJA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA KARLOVAČKA ŽUPANIJA -od 02. Cette adresse IP appelée Internet Protocol Number. Obilazak za vozila iznad 10t je državnima cestama DC1 i DC207 -zatvorena je za sav promet nerazvrstana cesta NC1 Sveti Matej-Planina Gornja od 0.
Smatrate li se uopće konzervativnim i u kojem smislu? Obilazak za osobna vozila: Samobor-Kladje-Galgovo-Pavučnjak-DC1. Zbog radova na graničnom prijelazu Gornji Brgat mogući su povremeni zastoji, osobito tijekom ljetne sezone, jer je predviđeno da će radovi trajati do kraja godine.
Net.hr - Il est très important d'utiliser des photos sur votre site Web pour faire apparaître les principaux concepts de votre site Web.
NINO RASPUDIĆ U RAZGOVORU ZA PORTAL NAROD. Knjiga objedinjuje gotovo 150 Raspudićevih kolumni pisanih za Večernji list. Narod: Vaše kolumne u Večernjem listu su iznimno popularne, ne samo kod konzervativne publike, nego i kod one ljevijih nagnuća. To se moglo primijetiti u burnim reakcijama koje su na neke vaše kolumne imale perjanice EPH svojevremeno Tomić, a aktualno i Dežulović. Što to u vašem pisanju izaziva takve reakcije? Živimo u, barem nominalno, demokratskom društvu, u kojem svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje. Ja to činim i javno, i nastojim vlastita stajališta potkrijepiti i argumentima. Takve iritira bilo kakvo mišljenje koje nije na liniji njihovog, donedavno medijski apsolutno dominantnog stajališta. Zahvalan sam im jer su mi dali povod da hrvatskoj javnosti objasnim neke fenomene, prije svega one vezane za potporu bošnjačkom nacionalizmu pod krinkom građanske opcije, koju im daje EPH-ovo kolumnističko jato. To je puno kava. Kada sada pogledate unazad te tri godine komentara naših društvenih fenomena, što se bitno promijenilo? Ta tri događaja bih izdvojio kao ključna i za političku dinamiku sljedećih godina. Ne promatram politički spektar spacijalno, u smislu da bi neka geometrijska sredina bila dobra, a sve mimo nje ekstremno. Stvar je znatno složenija. Ali se primjećuje tendencija u hrvatskoj medijski dominantne lijevo-liberalne opcije da sve što odudara od njihove linije prikažu kao nešto ekstremno, desno, zadrto, čime svoju poziciju lažno legitimiraju kao normalnu, prirodnu, razumnu. Ponavljam, živimo u nominalno demokratskom, pluralističkom društvu i svatko ima pravo artikulirati svoje vrijednosti koje nisu u sukobu s ustavno-pravnim poretkom. Kod nas se svakog političkog Jugoslavena automatski naziva ljevičarem i obratno. Pisao sam dosta o tome, čak i predložio nove kategorije za određivanje političke orijentacije u Hrvatskoj temeljene na tri dimenzije. Po tome bih ja bio HaTeS, politički Hrvat, skloniji tradicionalnim vrijednostima i socijalno osjetljiv. Kod nas desetljećima vlada JuPeK — mješavina Vladimira Bakarića, Eltona Johna i Donalda Trumpa. EPH i njihova ideologija je najbolji primjer. Smatrate li se uopće konzervativnim i u kojem smislu? Mogu se smatrati konzervativnim u smislu spoznaje da je civilizacija krhko dostignuće, da se kulturna baština i tradicija trebaju njegovati jer se inače vrlo brzo pada u barbarstvo. Da su ljudi slabi i skloni kvarenju, dakle da je zlo potencijalno i u čovjeku, a ne samo izvan njega, u sistemu, kapitalizmu, državi ili čemu sve ne. Da zakoni, običaji, pravila, institucije imaju svoje razloge nastanka i postojanja i da s njima ne treba olako eksperimentirati. Dakle da promjene treba vršiti postupno i uz razumno opravdanje. Ako je to konzervativizam, onda jesam. Narod: Pokušaj vlade da spriječi izručenje Josipa Perkovića, komunističkog čelnika optuženog za političko ubojstvo Stjepana Đurekovića u Njemačkoj i Lex Perković obilježili su ulazak Hrvatske u EU. Pod prijetnjom istog su pokušane i Ustavne promjene. Otprilike godinu dana kasnije smo dobili čestitku povodom Dana državnosti u njemačkom Frankfurter Allgemeine Zeitung gdje nam je i jasno uspostavljena dijagnoza — hrvatskim društvom vladaju oni kojima nije u interesu obračunati s totalitarnom prošlošću jer su i sami dio nje. Je li danas moguća lustracija? Je li moguć napredak društva bez nje? Do slučaja Perković smatrao sam da je lustracija potrebna kao simboličan čin osude totalitarnog režima i raskidanja s njegovim naslijeđem, u skladu i s dvije rezolucije europskog parlamenta. No nakon svega što je taj slučaj pokazao, a i nakon besramne reciklaže starih totalitarnih kadrova, poput gospodina Radmana na čelu nacionalne televizije, ili promoviranja likova poput Budimira Lončara, pokazuje se da lustracija nipošto nije samo simbolička, već itekako realna potreba. Narod: Iako ste sada već veći dio svog života proveli u Hrvatskoj i ugradili u nju, rođeni ste Mostarac. Poznajete i pratite događaje u Bosni i Hercegovini. Čini se da se polako situacija u BiH kristalizira. Upozorenje unitaristima, ali i zahtjev za stvarnom ravnopravnošću sva tri naroda je konačno formulirao i Europski parlament. Ipak, postoje i oni koji rade protiv takvog rješenja. Gdje vidite razloge nadi da će Bosna i Hercegovina postati funkcionalna država triju ravnopravnih naroda, a gdje vidite prepreke i zamke takvom procesu? Sve je manje nade da će BiH ikada postati samoodrživa, funkcionalne država tri ravnopravna naroda. Nažalost u kompromitaciji te mogućnosti aktivno je sudjelovala i međunarodna zajednica, prije svega američka administracija. Dayton je drastično promijenjen nizom nametnutih odluka od strane Visokog predstavnika i sve to dovelo je do situacije da je danas BiH podijeljena na dva entiteta, srpski koji je zacementiran, i bošnjački koji se naziva Federacija BiH, i u kojem brojniji narod uz asistiranje međunarodne zajednice malobrojnijem izabire političke predstavnike. Umjesto da je igrala na hrvatski faktor kao integrativni za BiH, međunarodna zajednica je išla na pojednostavljivanje situacije političkim eliminiranjem Hrvata pod krinkom potpore tobožnjoj građanskoj sarajevskoj politici. Rezultat je potpuno institucionalno razvaljena Federacija BiH, ojačana Republika Srpska, ekstremizirana bošnjačka javnost koja smatra da je prirodno da Hrvatima izabiru predstavnike i da je svaki pokušaj dogovora izdaja, frustrirane Hrvate koji su gurnuti u političko naručje Dodiku, jer drugog izbora nisu ni imali i u osnovi trijumf srpske politike u BiH jer se pokazuje da su bili u pravu i da tu od države tri ravnopravna naroda u ovakvom obliku nema ništa. Narod: Napisali ste nedavno da se odnos Hrvatske države prema Hrvatima u BiH popravio. No koliko je jednostavno Hrvatima u BiH, koji su i Hrvatski državljani, ostvariti svoje osnovno pravo kao hrvatskih državljana — pravo glasa? Odnos RH prema Hrvatima u BiH je danas neusporedivo bolji nego prije samo nekoliko godina. Iako bi politička potpora Hrvatske trebala biti još konkretnija, ona ipak daje prve rezultate. U tom pogledu posebno je pohvalan rad hrvatskih europarlamentaraca Stiera i Picule, na liniji onoga što često ističem kao ideal, a to je da pitanje odnosa prema BiH i potpore Hrvatima u BiH ne smije više nikada biti stranačko i predizborno pitanje, već pitanje dugoročne nacionalne politike i širokog konsenzusa. I nažalost prečesto su sredstvo za ostvarivanje konkretnih političkih ciljeva, često ne u najboljem interesu naroda države u kojoj djeluju. Zašto se nije razvilo autentično civilno društvo? Koliko su Hrvati u BiH ali i Hrvatskoj svjesni važnosti civilnoga društva i potrebe da svoje interese ostvaruju i kroz takvo djelovanje? Veliki problem i Hrvatske i BiH je što kroz sve ove godine nije razvijeno autentično civilno društvo, čije bi djelovanje primarno bilo u interesu građana, već je ono umjetno proizvedeno, financirano i usmjeravano izvana u svrhu modeliranja političke scene i društva. Zadnje postupanje udruga poput Gonga jasno pokazuje da se radi o guranju partikularne ideološke pozicije i interesa pod krinkom tobožnje borbe za opće dobro. O tome svjedoči i golema diskrepancija između vrijednosti koje zastupaju javno najviše financirane i medijski najzastupljenije nevladine udruge i vrijednosti koje dijeli golema većina stanovništva, što se pokazalo na referendumu. Situacija se srećom i po tom pitanju mijenja. Javljaju se nove udruge i inicijative i uvjeren sam da će to novo civilno društvo u budućnosti odigrati pozitivnu ulogu u razvoju hrvatske demokracije.
